Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Struktura plaće

29.5.2020, , Izvor: Verlag Dashöfer

1.2.1 Struktura plaće

Mr. sc. Mislava Meter Pavić, dipl. oec. i ovl. rev.

Plaća je, sukladno Zakonu o doprinosima, članak 7., primitak što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca te predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe isplaćuje ili daje u naravi ili ga je bio dužan isplatiti radniku, odnosno osiguraniku po osnovi radnog odnosa ili izabranoj ili imenovanoj osobi za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, a od tog se primitka, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. Ukupan iznos primitka (bruto) sadrži iznose doprinosa iz osnovice te iznose poreza i prireza porezu na dohodak i neto iznos. Dakle, polazeći od ugovorene bruto plaće, obračunavaju se obvezni doprinosi iz plaće i doprinosi na plaću. Nadalje, prema Zakonu o doprinosima (čl. 19.), za osiguranika po osnovi radnog odnosa, obveznik doprinosa iz osnovice je osiguranik, a obveznik doprinosa na osnovicu jest poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću. Međutim, obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa jest poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću.

Doprinosi su javna davanja državi, pri čemu je unaprijed određene namjena njihovog trošenja (mirovinsko, zdravstveno, zapošljavanje), za razliku od poreza gdje nema unaprijed određene namjene. Zakonom o doprinosima propisana je obveza plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja, koja se, prema kriteriju tko je obveznik doprinosa, dijele kako slijedi (čl. 20.):

1. doprinosi iz osnovice (obveznik je osiguranik):

1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)

2. doprinosi na osnovicu (obveznik je poslodavac):

2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje

2.2. doprinos za zaštitu zdravlja na radu

2.3. doprinos za zapošljavanje.

U nastavku se daje primjer obračuna plaće iz kojega je vidljiva struktura plaće.

1  Bruto plaća 10.000,00 kn 
2  Mirovinsko 1. stup 15%  1.500,00 kn  
3  Mirovinsko 2. stup 5%  500,00 kn  
4  Dohodak 8.000,00 kn 
5  Osobni odbitak  3.800,00 kn  
6  Porezna osnovica 4.200,00 kn 
7  Porez po stopi 24%  1.008,00 kn  
8  Porez po stopi 36%  0,00 kn  
10  Porez ukupno 1.008,00 kn 
11  Prirez 18% ZG  181,44 kn  
12  Ukupno porez i prirez 1.189,44 kn 
13  Neto 6.810,56 kn 
14 Doprinosi na plaću:   
15  Bruto plaća 10.000,00 kn 
16  Doprinos za zdravstveno 15%  1.500,00 kn  
17  Doprinos za slučaj ozljede 0,5%  50,00 kn  
18  Doprinos za zapošljavanje 1,7%  170,00 kn  
19  Ukupni trošak plaće 11.720,00 kn 

Vrste obveznih doprinosa i stope propisane su Zakonom o doprinosima. Za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti stopa za obračun za osobu koja je osiguranik samo mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti obračunava se po stopi od 20%, a za osobu koja je osiguranik i mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje obračunava po stopi od 15% , kao što je prikazano u prethodnom oglednom obračunu.

Za obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje stopa za obračun iznosi 5%, a štednje plaća se u korist osobnog računa člana obveznog mirovinskog fonda, a putem uplatnog računa Središnjeg registra osiguranika.

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem bit će prikazan u dijelu priručnika koji prikazuje obračun plaće za radnika koji ima beneficirani staž.

Nadalje, za obvezno zdravstveno osiguranje vrste doprinosa i stope za obračun jesu (čl. 14 o doprinosima):

  1. doprinos za zdravstveno osiguranje – koji se obračunava po stopi od 15%
  2. posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu – koji se obračunava po stopi od 10%
  3. dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje koji se:

3.1. za osiguranika čiji je mjesečni iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće uključujući i iznos prosječne plaće (dalje u tekstu: do iznosa prosječne neto plaće) - obračunava po stopi od 1%,

3.2. za osiguranika čiji je mjesečni iznos mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće - obračunava po stopi od 3% 3.3. za osiguranika po osnovi nezaposlene osobe i za osiguranika po osnovi osobe kojoj je oduzeta sloboda - obračunava po stopi od 5%.

4. doprinosi za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, i to:

4.1. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – koji se obračunava po stopi od 0,5%

4.2. posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu – koji se obračunava po stopi od 0,5%.

Propisane su i određene iznimke, o kojima će biti govora u drugim dijelovima priručnika.

Za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti (čl. 16. Zakona o doprinosima) vrsta je doprinosa i stopa za obračun doprinos za zapošljavanje – koji se obračunava po stopi od 1,7%.

Nakon obračuna doprinosa iz plaće potrebno je utvrditi poreznu osnovicu, jer su plaće primitci oporezivi porezom na dohodak. Zakonom o porezu na dohodak (NN br. 115/2016) je definirano da je dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom razdoblju u skladu s odredbama Zakona.

Čl. 21. Zakona o porezu na dohodak određuje da se primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, odnosno plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa, primitci po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih porezno priznatih iznosa, plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba, premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa i osiguranja njihove imovine, svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku vezano uz radni odnos i odnos poslodavca i radnika bez obzira na oblik i način isplate ili temelja za isplatu, osim ako je Zakonom o porezu na dohodak drukčije uređeno. Nadalje, primicima se smatra i poduzetnička plaća, mirovine, primici u naravi (primjerice korištenje zgrada, prometnih sredstava,

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: