danas je 25.7.2024

Input:

Struktura plaće

1.1.2024, , Izvor: Verlag Dashöfer

1.2.1 Struktura plaće

mr. sc. Mislava Meter Pavić, dipl. oec. i ovl. rev., Ivan Vidas, struč. spec. oec.; mr. sc. Kornela Paunović, dipl. oec.

U kontekstu obračuna obveznih doprinosa, odnosno prema Zakonu o doprinosima (Narodne novine, br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16., 106/18.) plaća je primitak što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca te predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe isplaćuje ili daje u naravi ili ga je bio dužan isplatiti radniku, odnosno osiguraniku po osnovi radnog odnosa ili izabranoj ili imenovanoj osobi za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, a od tog se primitka, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. Ukupan iznos primitka (bruto) sadrži iznose doprinosa iz osnovice te iznose poreza i prireza porezu na dohodak i neto iznos.

Iz prethodno navedenih zakonskih definicija možemo zaključiti da plaća u osnovi predstavlja novčano primanje koje se najčešće mjesečno isplaćuje pojedinom zaposleniku za njegov rad. Plaća se može sastojati od osnovne plaće i posebnih dodataka na plaću. Može se prikazivati u bruto i neto iznosu. Bruto iznos je u cijelosti novčani izdatak (trošak) poslodavca. Neto iznos je onaj dio koji zaposlenik prima na račun i raspoloživ je za podmirivanje svojih potreba ili kredita, obustava, ovrha (ako je primjenjivo).

Osnovna plaća predstavlja novčano primanje koje zaposleniku pripada za ugovoreno radno vrijeme i normalan učinak rada. Ono što je važno za istaknuti je da povećana plaća (npr. radi dodataka, naknade za prekovremeni rad, rada nedjeljom, blagdanom i sl.) ne predstavlja varijabilni dio plaće, već se radi o zakonskim uvećanjima osnovne plaće tj. o pravu na povećanu plaću. Varijabilni dio plaće je druga kategorija o kojoj će više riječi biti u nastavku.

Dakle, plaća je, sukladno Zakonu o doprinosima , članak 7., primitak što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca te predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe, isplaćuje ili daje u naravi ili ga je bio dužan isplatiti radniku, odnosno osiguraniku po osnovi radnog odnosa ili izabranoj ili imenovanoj osobi za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, a od tog se primitka, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada.

Ukupan iznos primitka (bruto) sadrži iznose doprinosa iz osnovice te iznose poreza i prireza poreza na dohodak i neto iznos. Dakle, polazeći od ugovorene bruto plaće, obračunavaju se obvezni doprinosi iz plaće i doprinosi na plaću. Nadalje, prema Zakonu o doprinosima (čl. 19.), za osiguranika po osnovi radnog odnosa, obveznik doprinosa iz osnovice je osiguranik, a obveznik doprinosa na osnovicu jest poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću. Međutim, obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa jest poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću.

Pri obračunu plaće, kao i ostalih primitaka koji se smatraju dohotkom od nesamostalnog rada, isplatitelji su obvezni obračunati, obustaviti i uplatiti davanja propisana Zakonom o porezu na dohodak (predujam poreza na dohodak i prirez, uvažavajući osobne odbitke za radnike iskazane na poreznoj kartici) te Zakonom o doprinosima (doprinos za mirovinsko te zdravstveno osiguranje).

Doprinosi su javna davanja državi, pri čemu je unaprijed određena namjena njihovog trošenja (mirovinsko i zdravstveno osiguranje), za razliku od poreza gdje nema unaprijed određene namjene. Zakonom o doprinosima propisana je obveza plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja, koji se, prema kriteriju tko je obveznik doprinosa, dijele kako slijedi:

1. doprinosi iz osnovice (obveznik je osiguranik):

− doprinos za mirovinsko osiguranje od 20% ili

− doprinos za mirovinsko osiguranje od 15% i

− doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje od 5%.

Plaća i ostali oporezivi primici što ih poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca isplaćuje osiguraniku ili je daje u naravi, ili je postojala obveza isplate osiguraniku za rad u određenom mjesecu ili godini prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, zbrojno predstavljaju osnovicu za obračun doprinosa, uz primjenu odredbi o najnižoj i najvišoj mjesečnoj osnovici.

Rok za obračun doprinosa je istovremen s obračunom plaće i ostalih primitaka uz plaću, ako plaća nije isplaćena tada do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ako se plaća ili dio plaće daje u naravi, ili se koristi neko pravo, rok obračuna doprinosa je do 15-og dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje, odnosno korišteno pravo, odnosno mjeseca na koji se odnosi primitak u naravi, ako pravo nije korišteno. Za ostale primitke u naravi ili u korištenju prava, rok obračuna doprinosa je do 15-og dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje, odnosno korišteno pravo.

Rok za uplatu doprinosa je istovremen s isplatom plaće i isplatom ostalih primitaka uz plaću, osim ako plaća nije isplaćena, tada do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Za primitke u naravi rok za uplatu je najkasnije do 15-og dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje, odnosno korišteno pravo.

2. Doprinosi na osnovicu (obveznik je poslodavac):

Doprinos za zdravstveno osiguranje (16.5 %)

Na temelju prosječne plaće na stranicama Porezne uprave su objavljene osnovice za obvezne doprinose za 2023. godinu. Sve mjesečne i godišnje osnovice u sustavu obveznih doprinosa za 2023. godinu ovise o prosječnom iznosu mjesečne bruto plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj-kolovoz 2022. godine, koja iznosi 10.301,00 kn odnosno 1.367,18 eura prema fiksnom tečaju konverzije (1 EUR = 7,53450 kuna).

Nove osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu objavljenje su Nradonim novinama broj 1/2023 od 02.siječnja 2023.godine i to:

1. najniže mjesečne osnovice,

2. najviše mjesečne osnovice,

3. najviše godišnje osnovice,

4. mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuje Porezna uprava rješenjem,

5. mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuju obveznici obračunavanja,

6. izabranih viših mjesečnih osnovica i

7. godišnjih osnovica za obveze po osnovi obavljanja druge djelatnosti.

Naredbom se objavljuju i iznosi posebnih osnovica za obračun doprinosa za 2023. godinu prema iznosu prosječne neto plaće propisanih Zakonom, i to:

1. do iznosa prosječne neto plaće i

2. iznad iznosa prosječne neto plaće.

Naredbom se objavljuju i iznosi dnevne osnovice za obračun doprinosa sezonskim radnicima u poljoprivredi.

Spomenimo kako je temeljni propis kojim se uređuje obveza plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja Zakon o doprinosima. Ovisno o statusu osiguranika u odnosu na obvezna osiguranja, za financiranje obveznih osiguranja obveza je obračunavanja i plaćanja doprinosa po vrstama i stopama za obračun, i to:

1. doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,

2. doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti i

3. doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Osnovica za obračun doprinosa iznos je, općenito, prema kojemu se obračunavaju iznosi doprinosa za određeno razdoblje u osiguranju. Najnižu i najvišu mjesečnu osnovicu te najvišu godišnju osnovicu možemo definirati kao referentne i granične osnovice za obračun obveznih doprinosa te posebice za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.

Sve mjesečne i godišnje osnovice u sustavu obveznih doprinosa za 2023. godinu ovise o prosječnom iznosu mjesečne plaće. Člankom 7. točkom 39. Zakona definirana je prosječna plaća kao