Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Obračun doprinosa za radnika na dugotrajnom bolovanju

30.8.2019, , Izvor: Verlag Dashöfer

2019.14.2.6 Obračun doprinosa za radnika na dugotrajnom bolovanju

Tomislava Furčić, dipl.iur

Imamo radnika koji je u radnom odnosu i nalazi se na bolovanju dužem od 42 dana (od 05. rujna 2016. godine) -na teret sredstva zdravstvenog osiguranja. Kao poslodavac smo zatražili kontrolu bolovanja od HZZO od kojih smo dobili Rješenje kojim je rješavajući o pravu na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad za osiguraniku, utvrdio da se osiguraniku ne priznaje pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad iz razloga neopravdanog neodazivanja na poziv izabranog doktora na liječnički pregled, namjernog spriječavanja ozdravljenja, odnosono osposobljavanja za rad kao i nepridržavanja uputa za liječenje na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, što znači da osiguranica zloupotrebljava bolovanje. Radnica ne radi, ne liječi se te ovakvo ponašanje radnika predstavlja osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa zbog koje uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nastavak radnog odnosa nije moguć, kako to za izvanredni otkaz određuje Zakon o radu. Pitanje: mora li je poslodavac za taj period u kojem je radniku uskraćemo pravo na naknadu plaće na teret HZZO, plaćati doprinose i koliko, a radnica je u radnom odnosu i na bolovanju. Također koliki je zastarni rok za doprinose?

Kao što je i navedeno u upitu, navedeno ponašanje radnice se može smatrati osobito teškom povredom iz radnog odnosa zbog koje uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć, a u smislu odredbe članka 116. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17).

Navedeno potvrđuje i sudska praksa:

Vrhovni sud RH, Revr – 516/06 od 18.10.2006. Pravilan je zaključak drugostupanjskog suda da radnik koji ne postupa po nalogu liječnika za vrijeme bolovanja pa čak i suprotno izričitom liječničkom upozorenju, ponaša se krajnje neodgovorno i to ne samo prema sebi već također i prema poslodavcu. Naime, bolovanje tj. pošteda od rada ima svrhu da se zaposlenom omogući izlječenje i prestanak privremene nesposobnosti za rad. Tužiteljica koja je svjesno kršila naloge liječnika koje je morala poštivati za vrijeme bolovanja čini zloupotrebu bolovanja, a u konkretnom slučaju ona je takva da u smislu čl. 107. st. 1. ZR-a predstavlja opravdan razlog da poslodavac izvanredno otkaže ugovor o radu.

 

Nadalje, člankom 53. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 173/13; dalje: ZOZO) propisano je slijedeće:

 

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: