danas je 4.2.2023

Input:

Minimalna plaća i mogućnosti za povećanje minimalne plaće

22.8.2022, , Izvor: Verlag Dashöfer

2022.16.1.3 Minimalna plaća i mogućnosti za povećanje minimalne plaće

Ivan Vidas, struč. spec. oec.

Minimalna plaća je sve rašireniji oblik regulacije tržišta rada kojom se nastoje ispraviti tržišne nepravilnosti. Neravnoteža u pregovaračkoj moći radnika i poslodavaca može dovesti do ekstremno niskih plaća, odnosno do stanja pri kojem su plaće radnika s najnižim plaćama neopravdano značajno ispod njihove granične proizvodnosti. Onemogućavanje takvih situacija je temeljni razlog zakonskog zahvata u ugovorne odnose između radnika i poslodavca.

Zakonsko uređenje minimalne plaće uspostavljeno je u srpnju 2008., kada je donesen Zakon o minimalnoj plaći. U smislu trenutno važećeg Zakona o minimalnoj plaći (NN 118/18, 120/21; dalje: Zakon), minimalna plaća je najniži mjesečni iznos bruto plaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu.

Iznimno, minimalnom plaćom smatra se najmanji iznos mjesečne bruto plaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoren kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu. Zakonom je utvrđeno da se takva definicija minimalne plaće ne primjenjuje u slučaju primjene zakona o osiguranju radničkih tražbina.

Zakonom je taksativno nabrojano koja povećanja plaće se ne ubrajaju u iznos minimalne plaće. To su povećanja s osnove prekovremenog rada, noćnog rada, rada nedjeljom, rada blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Također, skrećemo pažnju na odredbu Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) koji, kao opći propis kojim se u Republici Hrvatskoj uređuju radni odnosi, odredbom članka 91. stavak 3. propisuje što se smatra plaćom, pa se tako pod istom podrazumijeva