Porezni tretman naknade štete zbog posljedica nesreće na radu uređen je čl. 10. toč. 7. Zakona o porezu na dohodak[1] (u nastavku teksta: Zakon) i podrobnije čl. 7. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak[2]. (u nastavku teksta: Pravilnik). U članku se daje kratak osvrt na porezni tretman navedenih naknada u sustavu poreza na dohodak, uz prikaz na oglednim primjerima.
UVOD
Često je prema pravomoćnoj sudskoj odluci ili sudskoj nagodbi poslodavac dužan na naknaditi štete radniku do koje je došlo zbog propusta u primjeni zaštite na radu, a poslodavac tu štetu može i želi (najčešće uz suglasnost radnika) isplatiti samo u obrocima jer bi jednokratna isplata iznosa naknade štete radniku, poslodavcu ugrozila redovno financijsko poslovanje, a ponekad i samu solventnost tvrtke. Međutim, postavlja se pitanje smatra li se onda takvo, periodično, obročno plaćanje dosuđene naknade štete radniku dohotkom, odnosno primitkom koji podliježe porezu na dohodak? Naime, prema čl. 7. st 4. Pravilnika, porez na dohodak ne plaća se na naknade štete zbog posljedica nesreće na radu dosuđene sudskom odlukom ili određene sudskom nagodbom, ako bi ta naknada bila određena i isplaćena u jednokratnom iznosu. Navedeni normativni sadržaj sukladan je čl. 10. toč. 7. Zakona koji također propisuje da se porez na dohodak ne plaća na naknadu štete zbog posljedica nesreće odnosno ozljede na radu, koja je određena sudskom nagodbom tijekom sudskog postupka ili dosuđena radniku sudskom odlukom u jednokratnom iznosu.
UVJETNO OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK
Prema navedenim normativnim odredbama razvidno je da isplaćene naknade štete zbog posljedica nesreće na radu ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak, ispune li se sljedeći uvjeti:
*da je naknada štete isplaćena na temelju:
− odluke suda, ili
− nagodbe u tijeku sudskog postupka, ili
− nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora, ili
− nagodbe postignute u postupku mirenja u…
