danas je 29.3.2024

Input:

Utvrđivanje oporezivog dohotka kod naknade štete zbog posljedica nesreće na radu

6.5.2016, , Izvor: Verlag Dashöfer

Iz navedenog razvidno je da plaćanju porezu na dohodak ne podliježu naknade štete zbog posljedica nesreće na radu, ispuni li se propisane uvjete iz čl. 10. toč. 7. Zakona i čl. 7. st. 4. Pravilnika. Ako uvjeti nisu ispunjeni, naknade štete podliježu plaćanju poreza na dohodak, ovisno o izvoru dohotka. Stoga, ako je naknada štete određena u jednokratnom iznosu, a isplaćuje se u više od dvanaest (12) obroka, razliku naknade štete iznad dvanaest (12) obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporeziv dohodak, ovisno o izvoru dohotka. Navedeno vrijedi i ako se naknadu štete određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do dvanaest (12) obroka u poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i sljedećega poreznog razdoblja u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka. Ako je naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno utvrđenim obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice mjesečnom), smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaća porez na dohodak u skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete u točno utvrđenim obrocima isplaćuje na temelju prijašnjeg radnog odnosa smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz čl. 13. Zakona.

 

Primjer br. 6.Poslodavac svojem radniku koji je u radnom odnosu isplaćuje naknadu štete zbog posljedice nesreće na radu na temelju odluke suda donesene u veljači 2016. kada se poslodavca obvezalo isplatiti radniku naknadu štete u mjesečnim svotama 7.900,00 kn (u ovom primjeru radi se o dosuđenoj "neto"-svoti), a poslodavac ju je obvezan isplaćivati radniku u razdoblju od pet godina, počevši od mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je donesena sudska odluka (od ožujka 2016). U ovom primjeru razvidno je da će poslodavac isplaćivati radniku mjesečni iznos naknade od ožujka do prosinca 2016, te u 2017, 2018, 2019. i 2020. godini, te u razdoblju od siječnja do veljače 2021. godine. Pretpostavka je da će u cijelome tom razdoblju radnik biti u radnom odnosu kod poslodavca-isplatitelja naknade. Od isplaćenog iznosa naknade štete poslodavac mora obračunavati i uplaćivati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada[1] jer nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 10. toč. 7. Zakona.

 

Izračun predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema sljedećem::

S obzirom na to da je radniku dosuđen mjesečni "neto" iznos naknade štete, poslodavac će u svrhu obračuna predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, preračunati "neto" iznos naknade štete (plaće) u "bruto" iznos. Istodobno s isplatom plaće poslodavac uplaćuje na propisane uplatne račune obračunane i obustavljene doprinose za obvezna osiguranja iz plaće i na plaću, te predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prirez porezu na dohodak. Iznos plaće ("neto") 7.900,00 kuna poslodavac isplaćuje radniku. Za isplaćenu plaću poslodavac je obvezan nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti propisano mjesečno izvješće - Obrazac JOPPD na dan isplate plaće ili sljedeći dan, a obvezan je o isplaćenoj plaći popuniti i propisane podatke u Obrascu IP radnika kojemu je plaća isplaćena.

 

Primjer br. 7: Odlukom suda, donesenoj u travnju 2015. godine, naknada štete koju je isplatitelj (prijašnji poslodavac) obvezan isplatiti fizičkoj osobi (svojem "bivšem" radniku) utvrđena je u mjesečnom iznosu od 5.000,00 kuna (u ovom primjeru radi se o dosuđenom "bruto" iznosu naknade). Isplatitelj ju je obvezan, na temelju sudske odluke, isplaćivati fizičkoj osobi do njegove smrti (doživotna renta). U ovom primjeru razvidno je da u trenutku isplate rente fizička osoba više nije u statusu radnika u radnom odnosu kod isplatitelja naknade štete (doživotne rente).Od isplaćenog iznosa naknade štete isplatitelj ima obvezu obračuna i uplate predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada2 jer nisu ispunjeni uvjeti propisani člankom 10. toč. 7. Zakona. Potrebno je istaknuti i odredbu čl. 14. st. 1. toč 1. podtočka 1.1. Zakona, kojom je propisano da se primicima po osnovi nesamostalnog